Sretna beba sretna mama
RADIONICA ZA RODITELJE "SRETNA BEBA-SRETNA MAMA"Prve godine života ključne su za razvoj djeteta, ali i za odnos između majke i djeteta. Radionica „Sretna beba – sretna mama“, koju vode psihologinja i logopedinja, osmišljena je kao podrška majkama u tom važnom razdoblju. Cilj radionica je potaknuti svjesnost o privrženosti, važnosti zajedničke komunikacije, ulozi igre i čitanja, kao i utjecaju okoline na razvoj djeteta. Poseban naglasak stavlja se i na izbjegavanje ekrana u najranijoj dobi te na poticanje emocionalnog razvoja djeteta.
Radionice se održavaju jednom tjedno u jutarnjim terminima i namijenjene su majkama s djecom do treće godine života.
PROGRAMSKI SADRŽAJ
Rana privrženost i sigurnost
Rani razvoj djeteta oblikuje se kroz niz međusobno povezanih iskustava koja utječu na emocionalni, kognitivni i socijalni rast. Prve godine života predstavljaju razdoblje najbržeg razvoja mozga zbog čega je iznimno važno razumjeti što djetetu pruža osjećaj sigurnosti, stabilnosti i podrške. Topao i osjetljiv odnos između roditelja i djeteta jedan je od ključnih temelja zdravog razvoja. Kada roditelj dosljedno odgovara na djetetove potrebe, dijete stječe osjećaj zaštićenosti i voljenosti što kasnije pridonosi razvoju samopouzdanja, regulaciji emocija i kvalitetnim socijalnim odnosima. Roditelj i dijete u najranijoj dobi funkcioniraju kao usklađena cjelina. Dijete prati roditeljev glas, ritam i emocionalne signale, dok roditelj intuitivno prepoznaje i odgovara na djetetove potrebe.
Rana komunikacija i razvoj jezika
Djeca su osjetljiva na govor još u majčinoj utrobi, a nakon rođenja razlikuju jezične obrasce prema melodiji i ritmu. Kroz svakodnevne interakcije poput pogleda, osmijeha, brbljanja i imitacije, dijete uči osnove komunikacije što snažno utječe na razvoj govora, jezika i socijalnih vještina. Uz biološke predispozicije, na razvoj djeteta snažno utječu i vanjski čimbenici poput ljubavi, njege, odnosa, strukture i poticajnog okruženja. Dijete koje raste u sigurnoj, mirnoj i poticajnoj sredini razvija čvrste neuralne veze koje podržavaju učenje, pažnju i emocionalnu regulaciju. Djeca koja odrastaju u nesigurnim ili emocionalno nestabilnim uvjetima češće pokazuju poteškoće u učenju, ponašanju i socijalnoj prilagodbi.
Igra kao temelj učenja
Igra predstavlja prirodni način na koji dijete uči o svijetu. Ona razvija pažnju, motoriku, rješavanje problema, govorne i socijalne vještine. Važno je istaknuti da razvoj ne potiče sama igračka, nego iskustvo igre koje uključuje pokret, istraživanje, maštu i interakciju. Uključivanje roditelja u igru jača odnos povjerenja te dodatno potiče djetetove razvojne kapacitete. Čitanje također ima snažan utjecaj na rani razvoj. Kroz zajedničko čitanje dijete širi vokabular, razvija maštu, jača pažnju i stvara pozitivan odnos prema knjizi, a uz to se produbljuje emocionalna povezanost između roditelja i djeteta.
Utjecaj medija u ranoj dobi
Znanstvena istraživanja pokazuju da pretjerano i prerano izlaganje djece ekranima može negativno utjecati na razvoj pažnje, jezika i socijalnih vještina. Stručne preporuke navode da djeca do druge godine života ne bi trebala biti izložena ekranima, dok starija djeca trebaju imati jasno ograničeno i nadzirano vrijeme korištenja. Najvrjednija iskustva u ranom djetinjstvu ostaju ona koja uključuju živu interakciju kao što su pogled, dodir, razgovor i zajednička igra.
Emocionalni razvoj roditelja i djeteta
Emocionalna stabilnost roditelja ključna je za razvoj djeteta. Roditelj koji se osjeća smireno, samouvjereno i podržano lakše regulira emocije svog djeteta i pomaže mu razumjeti vlastite reakcije. Djeca uče promatrajući odrasle i njihov način suočavanja s frustracijama, stresom i svakodnevnim izazovima. Kada se roditelj osjeća sigurno i kompetentno, tu sigurnost prenosi i na dijete, omogućujući mu da raste u stabilnoj i podržavajućoj okolini.