15.03.2021 18:57
Kako neurofeedback pomaže kod strahova i anksioznosti?
Svjedoci smo kako naša djeca i adolescenti sve više izražavaju strahove, nesigurnosti i simptome anksioznosti. Jedan od načina kako im se može pomoći da savladaju ove probleme jest i neurofeedback trening. Kako neurofeedback pomaže pročitajte u tekstu.
U posljednjih godinu dana svjedoci smo koliko je naše mentalno zdravlje, ali i mentalno zdravlje naše djece i adolescenata krhko i kako brzo ono može biti narušeno. Što zbog zatvaranja i socijalne distance, pa posljedično i online nastave, ali u konačnici i potresa, sve je više onih kojima je potrebna podrška i koji doživljavaju učestale strahove. Razvijaju se simptomi anksioznosti, a kod nekih i depresije. Neki su dovoljno svjesni i hrabri da sami zatraže pomoć, ali vrlo često mlađa djeca i djeca u predpubertetskom razdoblju ne prepoznaju potrebu za intervencijom, već traže konstantnu pozornost i pažnju roditelja. Upravo to mogu biti znakovi da je dijete u konstantnom strahu i da razvija neke od simptoma anksioznosti. Problem koji je u pozadini jest gubitak osjećaja sigurnosti, naše bazične potrebe, te u gubitku kontrole zbog nepredvidljivosti koje su postali svjesni. Iz tog razloga su roditelji oni koji najprije prepoznaju da je djetetu potrebna podrška.
Jedan od oblika podrške kod strahova i anksioznosti jest i neurofeedback trening. Naime, neki od nas su biološki predisponirani da imaju intenzivnije reakcije na emocije, kako one ugodne, tako i one neugodne. Upravo oni će u ovim situacijama opće nesigurnosti i učestalih promjena biti skloniji doživljavanju anksioznih simptoma i strahova. Dakle, postoji biološka, neurološka podloga za ove probleme. Kako se obilježava tjedan mozga, ukratko ćemo objasniti kako to radi mozak onih koji su skloniji doživljavati strahove, te kako neurofeedback pomaže kod rješavanja tih problema.
Kako doživljavamo određene emocije, definira naš emocionalni stil. On je nešto s čime se rađamo i što je definirano načinom na koji naš mozak radi. Istraživači, u prvom redu Richard Davison koji ih je prvi i definirano, ustanovili su da postoji razlika u načinu rada lijeve i desne hemisfere mozga koja se povezuje sa izraženom sklonosti neugodnim emocijama i strahovima. Oni su ustanovili da je lijevi prefrontalni dio mozga povezan sa ugodnim emocijama i ponašanjima pristupanja, dok je desni prefrontalni dio mozga povezan sa neugodnim emocijama i ponašanjima povlačenja. Upravo ovi obrasci vidljivi su i u moždanoj aktivnosti koju treniramo u neurofeedbacku. Točnije, u lijevoj hemisferi prevladavaju spori valovi koji "koče" produkciju ugodnih emocija, dok u desnoj hemisferi prevladavaju brzi valovi koji "potiču" produkciju neugodnih emocija. Dodatno, ako govorimo specifično o strahovima i anksioznosti veći naglasak je na hiperpobuđenosti desne hemisfere i izrazitoj produkciji brzih valova.
Cilj u neurofeedback treningu jest uravnotežiti rad obiju hemisfera. Ako su kod djeteta ili odrasle osobe prisutni strahovi i anksioznost veći naglasak u neurofeedbacku stavljamo na smanjenje hiperpobuđenosti i redukciju brzih moždanih valova. Dodatno ako se pojavljuju snižena raspoloženja i niska motivacija, u neurofeedbacku se kombinira rad na obje hemisfere.
Naše dugogodišnje iskustvo pokazalo je izvrsne rezultate neurofeedback treninga kod stahova i anksioznosti. Djeca i adolescenti svjedoče o manje izraženom osjećaju straha, manje neugodnih simptoma anksioznosti kao što je trbobolja, glavobolja ili otežano disanje. S druge strane, roditelji izvještavaju o izraženoj zrelosti, smanjenju eventualnih tikova i boljoj općenitoj regulaciji emocija, odnosno primjerenijim reakcijama u pobuđujućim situacijama. Jedna djevojčica je izjavila: „Ma znaš ono prije nego sam došla kod tebe, ono kada sam se bojala i bolio me trbuh stalno. E toga ti više nema!“
Prije početka treninga, najvažnije je napraviti inicijalnu procjenu, stoga nas nazovite i dogovorite svoj termin! Procjena je besplatna.
